Kule u Bosni i Hercegovini su građene u periodu Osmanske vladavine. Gradila ih je turska feudalna gospoda (spahije), u njima živjela i po potrebi se iz njih branila. Pošto u kulama nije moglo stanovati mnogo ljudi, uz kule su podizani odžaci ili konaci. Kule su građene od kamena i u visinu, a odžaci su se prostirali u širinu i nisu građeni isključivo od kamena. U Bosni i Hercegovini je nekada bilo oko tri stotine kula, a većina njih je imala i odžake.
Hamdija Kreševljaković u svom djelu „Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini“ navodi da je na području općine Gornji Vakuf nekada bilo devet kula, od čega tri u samoj čaršiji.
Kreševljaković spominje slijedeće kule u Gornjem Vakufu:
- Gafića kula – o ovoj kuli donosim posebnu priču
- Kovačevića kula – „Nalazi se u Donjoj mahali, bila je nastanjena do 1942 godine, kada su Italijani popalili Gornji Vakuf. Osnovica je 8x8m, vrata 1×1,8m, prozori 65×75 cm, debljina zidova u prizemlju je 1 m. Vlasnik ove ruševine je Salih Kovačević, sin umrlog Alije, a njihovi preci stanovali su u toj kuli preko 200 godina.“
- Hadžijahića kula – „Kule više nema. Stajala je uz lijevu obalu Vrbasa i pri jednoj velikoj poplavi voda je podrovila obalu, i zgrada se srušila.“
- Abazovića kula – „Bistrica zove se selo i rječica u blizini Gornjeg Vakufa. U tome je selu bila Abazovića kula na dva sprata s osnovicom 8×8 m. Bila je ozidana od oblutka kamena, a ćoškovi od tesanika. Oblutka ima u ovom selu u gomilama. Na svakom spratu bile su po dvije sobe. Na prizemlju su bila gvozdena vrata. Samo na jednom zidu su bile puškarnice. Izgorjela je 1912 godine. Zadnji joj je vlasnik bio Mustafa Abazović. Mjesto, gdje je stajala i danas se zove Kula.“
- Kurbegovića kula – „Grnica je selo na desnoj obali Vrbasa, udaljeno kojih 6 km od Gornjeg Vakufa. Uvučeno je u jednu kotlinu. Tu je kula begova Kurbegovića na četiri sprata, sada bez krova i nenastanjena. Osnovica je 10×10 m, gvozdena vrata 1×1,8 m, a prozori 79×70 cm. Zidovi u prizemlju debeli su 1 m. Sada joj je vlasnik Suljo Kurbeg. Godine 1920 vlasnik je kule bio Mustajbeg Kurbegović
- Teskeredžića kula – „Mošćani se zove selo što leži 3,5 km od Gornjeg Vakufa. Na brežuljku koji dominira selom i Vilić – poljem, vide se temelji kule (10×10), koja je imala dva sprata, a srušena je 1930 godine. Kula je pripadala porodici Vilić, kasnije prozvanoj Teskeredžić. Zadnji gospodar kule bio je Dujminović Pero.“
- Hadžiabulić kula – „Paloč je selo na lijevoj obali Vrbasa, udaljeno do 3 km od Gornjeg Vakufa. U selu je kula na dva sprata s osnovicom 10×12. Zidovi su debeli jedan metar. Na podrumu su dvoja vrata s hrastovim mandalima. Kula je pripadala porodici Hadžiabulić, a od njih ju je otkupio Adem Gavranović iz Gornjeg Vakufa, čiji potomci i danas u njoj stanuju.“
- Bušatlića kula – „Ričica je selo blizu sela Grnice kod Gornjeg Vakufa. Kula u ovom selu pripadala je daljnjih 150 godina bezima Bušatlićima. Njene ruševine vide se i danas.“
- Ljubunčića kula – „Voljice je selo koje leži pod Radušom planinom na teritoriju ispostave Gornji Vakuf. U njemu je jedna manja kula porodice begova Ljubunčića, o kojoj nemam pobližih podataka. Kula je i sada nastanjena. Od Salih bega Ljubunčića kupio je tu kulu Remzibeg Teskeredžić. U narodu je poznata kao kula Ljubunčića.“
Iskreno se zahvaljujem Samiri Agić, tehničkom sekretaru Federalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta, koja mi je dostavila dokumentaciju vezanu za kule sa područja Gornjeg Vakufa, a posebno za Gafića kulu, o kojoj donosim priču u narednom periodu.
