Na području općine Gornji Vakuf postoje dva spomenika kulture: Sahat kula (stavljena pod zaštitu države 1950 godine) i Gafića kula (stavljena pod zaštitu države 1970 godine).
Prema podacima iz 1969 godine do kojih je došla Komisija Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH, Gafića kula je „po predanju sagrađena oko 1610 godine i prema tome bila bi jedan od najstarijih primjera stambeno – fortifikacione arhitekture turskog perioda u ovim krajevima“.
Gafića kula je smještena u Gornjoj mahali u Gornjem Vakufu, nedaleko od Gafića duna i Gafića džamije. Građena je od lijepo klesanog kamena, osnovice 6×7 m. Nekada je imala tri sprata, ali je jedan sprat srušen. Objekt je spadao u širi kompleks stambeno odbrambenog odžaka, kakvih je po Bosni bilo veoma mnogo, ali se danas nijedan nije u cjelosti sačuvao.
Kulu je kupio rahmetli Gafić Ragib od nekog Elezovića, zvanog Hadžija. On nije stanovao u njoj već ju je iznajmljivao, jer se smatralo da je objekt uklet, na što je Hadžija upozorio Ragiba pri kupovini. Tu su najprije stanovali njegovi rođaci, također Gafići, koji su kasnije odselili u Sarajevo (vrlo moguće da je jedan od njih bio djed Muhameda Gafića, poznatog alpiniste).
Poslije su u kuli stanovali mnogi doseljenici u ovaj kraj: Čabre, Mršići, Ždralovići, Abazovići i drugi. Zanimljiv događaj se odigrao za vrijeme stanovanja porodice Čabro u kuli. Petogodišnji Salih Čabro, sin Vejsila je pao sa prozora kule i samo pukom srećom preživio. To je još više učvrstilo vjerovanje ljudi o ukletosti kule, a od ranije se znalo da je bilo mnogo porodičnih svađa među stanarima. U Drugom svjetskom ratu kula je služila kao sklonište. Jedan period poslije rata, kula je služila kao poljoprivredna zadruga.
Ragib Gafić je kulu prodao Ešrefu Karamustafiću za 300 000 dinara plus 100 000 dinara za bašću koja je sastavni dio kompleksa Gafića kule i također je pod zakonskom zaštitom kao spomenik kulture. Gafića kula zajedno sa kućištem zahvata 70 metara kvadratnih.
Ešref Karamustafić je 1974 godine prodao Gafića kulu porodici Kevro, koja u njoj i danas živi. Oni su u mnogome izmijenili interijer kule i prilagodili ga za udobniji život. Također su vršili i neke prepravke na eksterijeru. Vrata koja su nekad bila postavljena sa prednje strane kule, uz cestu, su zazidana i tu je sad prozor. Sada se u kulu ulazi sa lijeve strane gledano iz pravca sjever – jug.
{s}dozivigv/dggaficakula{/s}
