Položaj, morfografija i dimenzije
Mračajsko jezero nalazi se 8 kilometara jugoistočno od Gornjeg Vakufa – Uskoplja, u istoimenom naseljenom mjestu Mračaj. Ovo naselje je poznato po tome što su tu zabilježeni najraniji tragovi rudarstva u ovome kraju. Jezero je smješteno na periferiji sela, u sjevero-istočnom dijelu, ispod brda Podlisje. Do jezera vodi lokalni put koji je većim dijelom asfaltiran. Pristup nije moguć u potpunosti, jer zemljani put završava na 20-ak metara udaljenosti od jezera. Taj međuprostor ulazi u privatno zemljište.
Po načinu nastanka ono je prirodno. Snabdijeva se vodom iz izvora na istočnoj strani a vjerovatno postoji i manji broj podzemnih izvora. Prostor iznad obiluje potocima i vrelima a najpoznatiji su potok Srdivode i vrelo Koritina. Morfografija jezerske kotline uglavnom je naslijeđena na što ukazuju priobalni reljefni oblici. Obala je nerazuđena zahvaljujući slabim dinamičkim procesima vode. Litoralna zona jezerske kotline je sa svih strana blagog pada ka akvalnoj površini, izuzev sjevro-istočne strane. Mračaj jezero površinski otiče na jugo-zapadnoj strani i tako napaja polja.
Površina 640 m2
Dužina 32 m
Širina 23 m
Dužina obalske linije 95 m
Prosječna dubina 3 m
Nadmorska visina 780 m
Prošlost i sadašnjost
Jezero Mračaj je stanište mnogim organizama, koja se tu hrane, žive i umiru. Ono je stanište mnogim planktonskim, nektonskim i bentoskim organizmima. Umiranje ogranizama smanjuje udio kisika u jezerskoj vodi. Na osnovu istraživanja i zatečenog stanja zaključuje se da je jezerska kotlina dostigla stadij zrelosti. To podrazumijeva veliku količinu deponovanog organskog sedimenta ali i vegetaciju koja se tu razvija. Proces eutrofikacije unaprijeđen je ljudskim djelovanjem tj. odlaganjem otpada, nebrigom i sl. Ipak, u posljednjih 15-ak godina navedeni proces značajno je usporen zahvaljujući aktivnošću koju je vodilo lokalno stanovništvo To je urađeno vađenjem deponovanog materijala, otpada i drugih materija.
Flora i fauna
Flora: Obala jezera je čista i pristupačna sa svih strana, izuzev istočne i sjevero-istočne strane. Kod izvora na istočnoj strani raste manja grupa mladih stabala crne topole (Populus nigra L.), dok je obala na sjevero-istoku obrasla rogozom (Typha latifoliaL.). Desetak metara iznad jezera (sjevero-zapad, sjever, sjever-istok) daju se primjetiti fragmenti bukove šume (Fagus sylvatica L.) , uz pojedinačne primjerke bijelog jasena (Fraxinus excelsior L.) i crnu zovu (Sambacus nigra L.) te pavit (Clematis vitalba L.). Od vrsta karakterističnih za jezerske (močvarne) ekosisteme dominiraju oštrice (Carex spp.), a javljaju se i vodena metvica (Mentha pulegium L.), veliki repuh (Petasites hybridusL.) i noćurak (Epilobium palustre L.).
Fauna: Oko jezera i njemu mogu se vidjeti primjerci zelene žabe (Rana ridibunda Pallas.), vilini konjici iz reda Odonata, zelembać (Lacerta agiliL.) i sl. U Mrčaj je introduciran šaran (Cyprinus carpioL.).
Turizam i zaštita
Korištenje jezera Mračaj u svrhe turizma uglavnom se svodi na indirektne aktivnosti. To se odnosi na sportske i rekreativne aktivnosti u blizini jezera: pješačenje, planinarenje i biciklizam. Uz adekvatno izgrađenu infrastrukturu moguće je organizovanje seminara, sastanaka i insentiv putovanja. Aktivnost koje se može direktno vezati za jezero je prije svega takmičenja u sportskom ribolovu. Aktivnosti poput kupanja, te sportovi na vodi ne dolaze u obzir, najviše zbog bistroće vode, malih dimenzija jezera (ograničenost prostora) te klime ovog područja. Neinformisanost o ovom motivu smanjuje njegovu turističku vrijednost, te bi bilo poželjno poraditi na promociji istog na lokalnom nivou.
Da bi se ovo jezero uopće i moglo uzeti u bilo kakvo razmatranje (u svrhu zaštite, ribarstva ili turizma) neophodno je riješiti imovinsko – pravne odnose, pa potom poduzeti sve sanacijske i privredne aktivnosti koje vode ka očuvanju ovog akvalnog kompleksa, te u skladu s tim usmjeriti strategiju razvoja.
{s}mracaj5916{/s}
Muamer Čehić i Ismet Hozić
