Ruralno naselje Voljevac nalazi se 9 kilometara jugo – istočno od gradskog jezgra Općine Gornji Vakuf – Uskoplje. Smješteno je u dolini između brda Zavišće i Gradine, na prosječnoj nadmorskoj visini od 765 metara. Iznad lokalnog puta Voljevac – Pridvorci (1,5 km) na Zavišću u gustoj bukovoj šumi skriveno je Voljevačko jezero. Do jezera vodi šumski kamionski put (makadam) u dužini od oko 1,5 km.
Morfometrija jezera:
Površina: 990 m2
Dužina: 35 m
Širina: 35m
Dužina obalske linije: 110 m
Prosječna dubina jezera: (oko 8 m)
Nadmorska visina jezera: 930 m
Vidljivih površinskih pritoka jezero nema, te vrlo vjerovatno većinu vode dobija od podzemnih izvora, te direktnim izlučivanjem padavina. U prilog tome ide i nivo vode koji prilično varira, što je uočljivo na osnovu nanosa i izgleda obale u najsušnijim mjesecima. Spuštanje – podizanje nivoa vode utiče na dimenzije jezera koje od godine do godine (ili od godišnjeg doba) mogu znatno varirati. Morfologija jezerske kotline je u potpunosti naslijeđena, a oblik akvlane površine je kružni. Karakteriše se obalom jako velikog nagiba. Zbog gustih krošanja (velika sjena), lišća koje pada u jezero i vegetacije koja se razvija u abisalnom dijelu jezerske kotline, boja vode je tamno zelena. Također tu se obaraju stabla i grane, što je za očekivati jer je preko 70 % površine jezera prekriveno krošnjama. Omeđeno je šumom i ulazi u odjel 4. gospodarske jedinice Ogara – Gunjača, šumskoprivrednog područja GornjeVrbasko u sklopu Šumarije Gornji Vakuf – Uskoplje (ŠPD „Srednjebosanske šume“).
Flora i fauna: Jezero je smješteno u gustom pojasu šuma bukve, tako da vegetaciju u litoralnoj zoni Voljevačkog jezera čine vrste karakteristične za ove šume i to: bukva (Fagus sylvatica L.), gorski javor (Acer pseudoplatanus L.), gorski brijest (Ulmus glabra L.), iva (Salix caprea L.), trepetljika (Populus tremula L.), kleka (Juniperus communis L.), crna zova (Sambucus nigra L.), pasije grožđe (Lonicera xylosteum L.), obična paprat (Polypodium filix mas L.) i bršljan (Hedera helix L.). U sublitoralnoj zoni prisutne su mahovine. Prisustvo ribe nije zabilježeno kao ni pokušaj introdukcije iste. Često u hladnim zimama ono u potpunosti ledi, tako da bi se eventualnoj introdukciji trebalo pristupiti sistematski i sa velikom odgovornošću (izbor odgovarajućih vrsta ribe).
Glavna posebnost Voljevačkog jezera je već spomenuta omeđenost šumom i šumskim zemljištem koja su dobra od opšteg interesa te uživaju posebnu zaštitu države (kantona i jedinica lokalne samouprave) i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šuma je u ovom slučaju najvažniji faktor opstanka jezera, a utiče i na ljepotu krajolika, te podiže vrijednost i unikatnost istog. Održivo korištenje i upravljanje, predstavlja osnovni koncept gazdovanja šumama na ovom prostoru. To podrazumijeva da su zabranjene sve aktivnosti na sječi šume u neposrednoj blizini jezera (npr. zona A, šumski pojas 20 m oko jezera), osim sanitarne sječe (uklanjanje bolesnih i dozrelih stabala), dok je zonama (npr. B i C) dozvoljeno privredno korištenje šuma u skladu sa šumsko – privrednim osnovama. Ovdje je to ispoštovano, ali zbog evenetualnih ilegalnih sječa potrebno je stalno naglašavati i podrcrtavati značaj šuma za održavanja izvora pitke vode ovdje konkretno za zadržavanja vode Voljevačkog jezera. Ovo jezero se karakteriše strmim obalama tako da bukova šuma (bukva je vrsta drveća koja se dobro i duboko ukorijenjuje i tako veže zemlju) igra ulogu u spriječavanju bujica i erozija koje vode zatrpavanju jezera.
Kvalitetnim planiranjem, promocijom a naravno uz ulaganje u infrastrukturne projekte (izgradnja pristupnih staza, stepenica, objekata i sl.) Voljevačko jezero bi se moglo koristiti u turističke, zdravstvene, rekreativne, naučno-istraživačke, ali i ostale svrhe.
Muamer Čehić i Ismet Hozić
{s}jezero19916{/s}
