9.6 C
Gornji Vakuf
Četvrtak, 28. Marta 2024.

FOTO: Rudnici zlata ili pećine u Bističkoj rici

Foto: Muamer Čehić

Često se u narodnim predajama ali i u literaturi spominje da je Vranica zlatonosna planina a Vrbas zlatonosna rijeka dok je Bistrica nazivana zlatonosnim potokom. U gornjem i srednjem toku rječice Bistrice (lokalitet Bistrička rika) otkrivena su rimska nalazišta drage kovine – zlata. O tome je pisao i čuveni francuski inženjer Albert Bordeaux u putopisu Popularni krajolici Bosne: „Prolazeći dolinom Gornjeg Vakufa prema selu Bistrici, uz put se nailazi na ogromne gomile kamenja koje su nanijele vode, a posljedica su ispiranja zlata u Bistrici i Vrbasu, u Crnodolu i Suhodolu. To su pravi brežuljčići prekriveni kržljavom vegatacijom, razdvojeni puteljcima od grubog kamena izvađenog iz vode.“[1]

Također dolinom Bistrice je prolazio jedan od dva rimska puta, koji je išao od Gornjeg Vakufa kroz Bistričku riku, Zagrlje, Oparu, Duboko pa sve do mjesta Večeriska (Vitez), što ide u prilog o značajnosti ovog područja.[2]

Predmet našeg interesovanja je pećina ili rudno okno koje se nalazi na početku Suhodola, tačnije nasuprot mjesta gdje se nalazi šumarska kućica i rampa (preko rječice Bistrice). I ova „pećina“ je spomenuta u putopisu Borodeauxa: „Da bi se stiglo do rudnika zlata (misli se na Zlatno Guvno), klanac se napusti u blizini jedne velike pećine; siđe se do rijeke a zatim se njenom lijevom stranom penje do ušća potoka Suhodol u Bistricu.“ Zbog svog položaja bila je pogodna za sklanjanje i život još u prahistoriji o čemu svjedoče nalazi keramike u istoj.[3] Ispod i iznad „pećine“ su utvrđene rimske rudarske staze, koje su na pojedinim dijelovima čak i popločane.

Ovo rudno okno ili pećina je impozantnih dimenzija (ulaz) sa visinom do 10ak metara i širinom većom 20ak metara. Po izgledu zidova da se primjetiti da je riječ o sedimentima, aluvionima ili naplavinama, pijescima, koji vrlo vjerovatno potječu od trošenja zlatonosnih stijena.

Toliko je ovdje nevjerovatne historije na jednom mjestu da ono itekako zaslužuje ozbiljniju analizu i svakako detaljnije istraživanje.

Muamer Čehić, MSc. šum.

[1] Bordeaux, Albert (1904): „Popularni krajolici Bosne“ (Naziv orginalnog djela: BORDEAUX, ALBERT: La Bosnie populaire Paysages — moeurs et coutumes — mines. Par —. Ouvrage accompagne de 12 gravures et d'une carte. Paris [Librairie Plon] 1904. m8°, str. 303 sa slikama i 1 kartom.) http://www.fojnica.ba/2011/03/25/albert-bordeaux-narodna-bosna-dio-5.html?sortiraj=date&smjer=ASC
[2] Ministarstvo privrede SBK:„Bistrička rika – Idejno invsticijski projekat“
[3] Vranica, videocassette, directed by Ilhan Dervović (Sarajevo: Produkcija Visoki za FTV, novembar 2007.)

{s}bistrica24817{/s}

Uredništvo
Uredništvohttps://gornjivakuf.com/
Udruženja za informisanje X MEDIA
Zadnje dodano
Povezane vijesti