Planina Vranica je po mnogo čemu poznata i zanimljiva, naročito za stočare, lovce, rudare, šumare ali i za planinare, ljubitelje prirode, speleologe a u posljednje vrijeme i za turiste.
Prirodnogeografskom bogatstvo Vranice u pogledu geološko-geomorfoloških (pećine i vrtače), hidroloških (izvori, potoci, jezera i slapovi) i bioloških (bogastvo endemične flore i faune) raznolikosti ali i historijsko-arheološkim znamenitostima te prilično uređene staze na relativno malom prostoru, uveliko privlače planinare iz cijele BiH i okolnih država.
Najčešća ruta za sve planinare koji polaze iz Planinarskog doma “Rosinj” (1.680 m nv) vodi do Prokoškog jezera, svakako najpoznatijeg prirodnog objekta na Vranici. Naravno oni pravi, iskusni planinari popeti će se prvo na vrh Rosinja (2.059 m nv), a oni drugi malo manje spremni ići će makadamskim putem koji presijeca Rosinj, ubrati pokoju borovnicu, brusnicu ili malinu, pa zatim se uspeti do Bojačke lokve, zatim uživati prolazeći kroz gustu sastojinu bora krivulja (Pinus mugo) i naposlijetku doći na krov Vranice tj. na Nadkrstac (2.112 m nv).
Prilog 1: Ruta PD Rosinj – Prokoško jezero
Nepregledni i jednistveni pejzaž je poseban odmor za oči svakom planinaru koji se spušta sa Nadkrstaca prema Krstacu (2.069 m). Ponovno, oni malo iskusniji planinari, željni adrenalina spustiti će se prema Širokom dolu, pa doći skoro do Busovoačkih staja, proći pored dva jezerceta (lokve), zatim izaći na Travnička vrata i konačno ugledati Prokoško jezero (1.636 m nv.), onako zarobljeno brojnim vikendicama kako polahko obrasta i izčezava.
Osnovni parametri rute
Dužina: 9,6 km
Vrijeme kretanja: 2 h 29 min
Vrijeme odmora: 1 h 11 min
Ukupno vrijeme: 3 h 40 min
Prosječna brzina kretanja: 3,8 km
Najniža nadmorska visina: 1.636 m
Najviša nadmorska visina: 2.112 m
Prilog 2: Vertikalni profil rute PD Rosinj – Prokoško jezero
Muamer Čehić
