Fahira i Adil Prijić iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja nakon neuspjeha u malinarstvu, okrenuli su se drugoj poljoprivrednoj grani, povrtlarstvu. Na iznajmljenom zemljištu počeli su sa uzgojem kupusa, krompira, luka i špinata. Međutim, pitali su se gdje to sve prodati, a da ne ide u bescijenje. Odgovor je bila zelena pijaca.
Šetajući po gornjevakufskoj zelenoj pijaci, pažnju mi je privukao mladi bračni par Fahira i Adil Prijić, koji prodaju voće i povrće. Iako na -7 stepeni Celzijusa, veseli i razdragani dočekuju mušterije.
Od malinarstva do povrtlarstva
Nešto više od dvije godine se bave ovim poslom, a pored toga uzgajaju i kupus, krompir, luk i španat (špinat). U potrazi za poslom i dodatnom zaradom, najprije su se odlučili za malinarstvo. Zakupili su zemljište na deset godina i zasadili četiri dunuma malinom, a na ostatak zemljišta su zasadili kupus. Loša cijena maline ih je ubrzo natjerala da biraju drugi put. Uništili su zasade maline, a na tom zemljištu pored kupusa, počeli su uzgajati krompir, luk i špinat. Za domaće proizvode im je trebalo i tržište, pa su počeli prodavati na pijaci. Osim vlastitih proizvoda, asortiman su proširili i na sezonsko voće i povrće.
Kako sami da napravite jeftin plastenik?
“Početak je bio težak. Morali smo imati vlastita ulaganja da kupimo voće i povrće od proizvođača u Hercegovini, da bi ga mi mogli prodavati. Iako smo bili početnici, brzo smo se snašli i ne namjeravamo odustati od pijace. Prijavljeni smo kao samostalni trgovci, uplaćujemo sebi zdravstveno i penziono osiguranje, iako su naknade koje plaćamo velike, mi smo zadovoljni zaradom”, kaže Fahira Prijić.
Cijene skuplje u odnosu na prošlu godinu
Na pitanje o cijenama, kažu da je ova godina bila skuplja u odnosu na prethodne, jer je sve manje domaćih proizvođača, pa se sve više voća i povrća uvozi. U ljetnim mjesecima je ponuda bolja i više se kupuje, robu kupuju u Čapljini, dok u zimskom periodu robu, koja je većinom uvozna, kupuju u Sarajevu.
“Radimo na pijaci u Gornjem Vakufu-Uskoplju i Bugojnu, a dan prije pijace pripremamo španat, koji uzgajamo na našoj njivi. Ovaj posao nije fizički težak, ali jeste iscrpljujući. Po cijele dane stojimo na zimi i kiši, a zna se desiti i da nam roba smrzne, pa budemo u minusu. Trudimo se da što više nudimo i preporučujemo domaće proizvode, ali kad nema njih, prinuđeni smo na preprodaju uvoznog”, dodaje Fahira.
Agroklub.ba
