Ždrimački slap nalazi se 6 km istočno od urbane jezgre općine Gornji Vakuf-Uskoplje, tačnije iznad sela Ždrimci. Visnia slapa je 29 m. Slap nastaje na Crndolskom potoku. Slap se odlikuje izuzetnom ljepotom, naročito u proljeće poslije topljenja snijega ali i u jesen ili proljeće poslije velikih kiša. U hladnim zimama sa velikim minusima nije rijedak slučaj da se slap zaledi u potpunosti.
Vegetacija oko Ždrimačkog slapa karakteriše se izrazitom heterogenošću nastaloj uslijed orografije terena, odnosno izmjene više ekspozicija na relativno malom prostoru. Tako na južnoj ekspoziciji se razvija vegetacija termofilnih vrsta (hrast, grab), a na istočnoj i sjevernoj šume bukve i jele. Heterogenost šumskih sastojina za posljedicu ima bogatstvo u različitosti zeljastih i drvenastih vrsta koje se sreću na ovom prostoru. Posebno je interesantna vegetacija na stijenama i kamenju u podnožju slapa obrasla vodenim alagama, mahovinama i papratnjačama. U Crndolu je prisutna potočna pastrmka (Salmo trutta m. fario L.).
Ždrimački slap zajedno za Ždrimačkim (Hadžića) jezerima zaštićen je Prostornim planom Bosne i Hercegovine (za period 1981 – 2000) i svrstan je u Rezervate prirode lokalne vrijednosti, stepen zaštite I. Obuhvaćen je i Prostornim planom SBK/KSB 2005.-2025. te stavljen pod zaštitu. Također u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Gornji Vakuf – Uskoplje, Ždrimački slap zajedno sa Ždrimačkim jezerima se navodi kao posebna prirodna vrijednost od značaja za Općinu Gornji Vakuf – Uskoplje. Sve su glasnije ideje da se proglasi: „Zaštićeno područje Ždrimačka jezera i Ždrimački slap“. Odlukom OV Gornji Vakuf-Uskoplje, izvorišno područje Crnodola u koje ulazi i Ždrimački slap obuhvaćeno je vodozaštitnim zonom (pojasom).
Ždrimački slap ima neosporno visoku prirodnu i estetsku vrijednost. Izgled Ždrimačkog slapa, užeg (i šireg) predjela, prirodnost i stijene predstavljaju mogućnost i izazov za razvoj turizma, rekreacije, sportskog penjanja. Zato i ne čudi činjenica da je označen kao rijetkost i objekat prirodnog naslijeđa vrijedan čuvanja.
Priredio: Muamer Čehić, magistar šumarstva
