Planinska jezera predstavljaju ne samo privlačnu prirodnu ljepotu, nego i jedan poseban biotop ispunjen rijetkim predstavnicima vodene faune i flore. Poznato je da planinska jezera u BiH postepeno nestaju. Ona se nalaze u završnoj evolutivnoj fazi razvoja i neka od njih već su, poodavno, poprimila odlike močvara ili bara.
Na području naše Općine nalazi se devet markantnih jezera od kojih su naravno najpoznatija Ždrimačka. Cilj ovog teksta je ukazati na evidentni nestanak Vraničkog i Voljičkog jezera. Vraničko jezero se nalazi na Dobruškoj Vranici na 1745 m nv. Raduško jezero poznato i kao Voljičko, Malo ili Donje jezero, nalazi se jugozapadno od Gornjeg Vakufa-Uskoplja, na centralnom masivu planine Raduše. Smješteno je na lokalitetu poznatom kao Plandište na 1735 m nv.
Bez zaštite Vraničko i Raduško jezero će u potpunosti nestati. Naime, za 90 godina jezera su izgubila više od polovine nekadašnje površine. O nestanku jezera na našem području govore i brojni toponimi i lokalni nazivi „Jezero“ „Jezerce“ za pojedine predjele, uvale, livade, udolice danas pokrivene livadskom ili pašnjačkom vegetacijom.
Ova planinska jezera nisu prepoznata kao vrijedna zaštite ni jednim značajnim propisom ili zakonskom regulativom. Tek na lokalnom nivou spomenuto je Raduško jezero i to Strategii razvoja Općine Gornji Vakuf-Uskoplje (period 2010. – 2015.), a jedan od projekata je bila i Zaštita Voljičkog jezera. Međutim, po ovom pitanju se nije ništa radilo.
Više o ovome možete čitati u naučnom radu: „Planinska jezera na Vranici i Radušu – Gorske oči koje nestaju“ autora Muamer Čehića, a koji je objavljen u naučnom časopisu Naše šume na OVOM LINKU.
