Istraživači sa Univerziteta Stanford otkrili su da normalna tjelesna temperatura kod zdravih ljudi više nije standardnih 37 stepeni Celzijusa, kako se dugo vjerovalo. Prema najnovijim podacima, ona iznosi 36,64 stepena Celzijusa (oko 98,0 stepena Farenhajta), što predstavlja promjenu u odnosu na uvriježene vrijednosti iz medicinskih udžbenika.
Za potrebe studije, istraživači su koristili elektronske zdravstvene kartone pacijenata i isključili sve one koji imaju hronične bolesti ili stanja koja bi mogla uticati na tjelesnu temperaturu, poput prehlade, kašlja, dijabetesa, upala ili groznice. Tako su došli do preciznijih vrijednosti normalne temperature za različite demografske grupe, uključujući varijacije u zavisnosti od pola, starosti i doba dana.
Jedna od metoda korištenih u ovom istraživanju bila je LIMIT (Laboratorijsko informaciono rudarenje za individualizovane pragove), koja je omogućila izdvajanje zdravih ljudi čija temperatura nije pod utjecajem bolesti. Također, otkriveno je da su stariji i mršaviji ljudi obično hladniji, što ukazuje da se čak i blago povišena temperatura kod njih mora ozbiljnije shvatiti.
Wunderlichova konstanta
Istraživači predlažu da se nova normalna temperatura nazove Wunderlichova konstanta, po njemačkom ljekaru dr. Carlu Wunderlichu, koji je prvi mjerio tjelesnu temperaturu ljudi u 19. stoljeću.
Zašto raste temperatura kada smo bolesni?
Povišena tjelesna temperatura, poznata kao febrilna reakcija, često prati infekcije. Imuni sistem reaguje na prisustvo mikroorganizama, a bijele krvne ćelije oslobađaju proteine citokine koji stimulišu hipotalamus da povisi tjelesnu temperaturu. Viša temperatura otežava preživljavanje bakterija i virusa, a ubrzava metaboličke procese i borbu protiv infekcija. Iako groznica ima zaštitnu ulogu, visoka temperatura može biti opasna, te je važno pratiti njene vrijednosti i po potrebi reagovati.