U noći sa subote, 26. oktobra, na nedjelju, 27. oktobra, Bosna i Hercegovina prelazi na zimsko računanje vremena. Kazaljke će se pomjeriti jedan sat unazad, što znači da ćemo dobiti dodatni sat sna, ali i kraće dnevne svjetlosti u popodnevnim satima. Kada bude 3:00, većina digitalnih satova će se automatski vratiti na 2:00. Analogne satove ćemo morati ručno vratiti sat unazad.Prelazak na zimsko računanje vremena odvija se svake godine posljednjeg vikenda u oktobru.
Promjena vremena donosi i promjene u ritmu dnevnog svjetla – sunce će ranije izlaziti, ali će i ranije zalaziti. Iako su ljetno i zimsko računanje vremena uvedeni prvenstveno radi štednje energije, mnogi građani osjećaju negativne učinke ove promjene. Naime, pomicanje sata može poremetiti unutrašnji biološki sat, uzrokujući simptome poput glavobolje, nervoze, umora, pa čak i depresije.
Ideju o ljetnom računanju vremena, poznatu kao “Daylight Saving Time” (DST), prvi je predložio Benjamin Franklin još 1784. godine, a prvi službeni prelazak na ljetno računanje vremena dogodio se u Kanadi 1908. godine. U Bosni i Hercegovini kazaljke su se počele pomjerati 1983. godine, dok je zemlja bila u sastavu bivše Jugoslavije.
Zanimljivo je da je Evropski parlament još 2019. godine izglasao ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena, ali primjena ove odluke još nije stupila na snagu, zbog zastoja u Evropskom vijeću.
Promjena na zimsko računanje vremena može uticati na raspoloženje pojedinaca, posebno zbog manjka svjetlosti tokom dana. Stručnjaci naglašavaju da smanjenje dnevne svjetlosti može izazvati sezonski afektivni poremećaj (SAD), oblik depresije povezan s promjenom godišnjih doba.
Kako bi olakšali prelaz na zimsko vrijeme, stručnjaci savjetuju redovno izlaganje prirodnom svjetlu tokom dana, korištenje blažeg svjetla navečer, te izbjegavanje teških obroka i alkohola prije spavanja. Također, preporučuje se ograničenje kofeinskih napitaka u popodnevnim satima, kako bi san ostao neometan.
