Predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović izjavila je da je odluka o neradnoj nedjelji dobra, ali da to ne smije značiti produženo radno vrijeme, jer radna sedmica traje 40 sati. Ona je naglasila da inspekcije, prilikom kontrole zabrane rada nedjeljom, trebaju istovremeno provjeravati i prekovremene sate. Također je istaknula da su niske plaće i dalje glavni problem.
„Tu odluku smo mi, kao Sindikat trgovine, zagovarali. To je opcija koju smo predložili resornom ministarstvu. U prethodnom sazivu smo išli s ovom inicijativom, jer smatram da je ovo bio najjednostavniji korak kako bismo osigurali slobodan dan za radnike,“ izjavila je za FTV.
Izuzeci u zakonu
Beširović je istaknula da su izuzeci neophodni u svakom zakonskom rješenju. Prema njenim riječima, idealno bi bilo da se ovaj zakon usvoji paralelno s izmjenama Zakona o radu. „Krajem prošle godine predložili smo izmjene Zakona o radu kako bismo obuhvatili cijeli realni sektor i borili se protiv prakse radne sedmice duže od 40 sati. U ovom sektoru to nije realnost, pa smo ponovno pokrenuli to pitanje ove godine. Ovo je prvi korak prema izmjenama Zakona o radu kako bismo adekvatno zaštitili radnike, ali nismo mogli paralizirati cijeli sektor,“ dodala je.
Sindikat je predlagao model kao u Hrvatskoj, s određenim brojem radnih nedjelja godišnje, ali se u razgovorima s Ministarstvom i socijalnim partnerima zaključilo da to nije izvodljivo.
Harmonizacija kao rješenje
„Selektivna primjena na nivou općina stvarala je probleme poslodavcima. U 17 općina već smo imali zabranu rada nedjeljom i praznicima, što je poslodavcima otežavalo poslovanje. Mislim da je harmonizacija na nivou Federacije bila ključno rješenje koje su poslodavci prihvatili,“ rekla je.
Govoreći o potencijalnim produženjima radnog vremena ostalim danima u sedmici i mogućim otkazima, Beširović je istakla da ne očekuje negativne posljedice. „Imali smo slične primjere u općinama gdje nije bilo pada prometa niti otkaza. Pojedini trgovački centri jesu produžili radno vrijeme, ali to nikako ne smije značiti produžene radne sate za radnike – radna sedmica je 40 sati,“ poručila je.
Specifičnosti zimskog perioda
Beširović je napomenula da trenutno, tokom zimskog perioda, nije isto zatvarati objekte i odlaziti kući u 21 ili 22 sata, ali je naglasila da tržni centar nije samo trgovački prostor. „Unutar njih se nalaze ugostiteljski objekti i trgovine koje su izuzete iz ovog zakona. Mislim da je produženje radnog vremena bio kompromis u korist vlasnika biznisa, kojima je radna nedjelja uskraćena. Nadam se da će inspekcije kontrolisati i zabranu rada nedjeljom i prekovremene sate,“ zaključila je.
Prosvjedi i problem malih plaća
Za kraj, Beširović je najavila prosvjede sedam sindikata zakazane za 29. novembar. „Svjesni smo da sindikati javnog sektora često uspiju ostvariti svoje zahtjeve kroz prosvjede. U privatnom sektoru takve akcije nisu moguće, jer radnici nisu spremni na taj vid borbe. Problem malih plaća ostaje prioritet. Naš nacionalni problem je i to što, unutar dva entiteta BiH, čak i kada radite za istog poslodavca, imate različite nivoe primanja,“ zaključila je.
