Planina Vranica, smještena u samom srcu Bosne i Hercegovine, jedna je od najprepoznatljivijih planinskih visoravni u zemlji. Njen najviši vrh, Nadkrstac, uzdiže se iznad 2.100 metara, dok je čitav masiv poznat po svojoj geološkoj starosti i raznolikosti. Prema procjenama stručnjaka, stijene Vranice stare su više od 400 miliona godina, nastale još u razdoblju devona i silura, što ovu planinu svrstava među najstarije u regionu, piše klix
Tokom geološke prošlosti Vranica se više puta mijenjala – podizala se, spuštala i preoblikovala, ali i pored tih promjena ostala je prepoznatljiv orijentir bosanskog pejzaža. Dok su se ljudi i načini života mijenjali, Vranica je ostala postojana i jednako impozantna.
Vranica broji i više od deset vrhova viših od 1.500 metara, dok se njeni bočni izdanci često smatraju zasebnim planinama. Zajedno čine jedinstvenu cjelinu Srednjebosanske rudne planine, područja poznatog po bogatim mineralnim nalazištima.
Kao fotografu, najviše su me privukle upravo te velike, otvorene površine i mekani prelazi svjetla koji se mijenjaju iz minuta u minut. Sa tla sam tražio detalje, teksture trave, igre sjena, mir koji ova planina nosi. Iz zraka se otkriva sasvim druga dimenzija: panorame koje pokazuju koliko je ovaj prostor zaista divan, ali neka ove fotografije budu i podsjetnik da čuvamo prirodu”, kazao je Boris.
Zbog specifičnog sastava stijena planina obiluje površinskim vodama, a izvori i potoci mogu se vidjeti gotovo na svakom usponu. Vegetacija se postepeno mijenja s nadmorskom visinom – od gustih bukovih i četinarskih šuma u nižim područjima do širokih pašnjaka koji dominiraju višim dijelovima masiva, posebno izraženim u jesenjim mjesecima.
Također, rudarstvo je stoljećima imalo važnu ulogu u ovom kraju. Magmatske stijene bogate su željezom, bakrom, živom, kvarcem i baritom, a željezo se tradicionalno topilo u Fojnici, Kreševu i Dusini. Područje je poznato i po toplim mineralnim izvorima, poput onih u Fojnici, dok su se zlato i srebro kraće vrijeme eksploatisali u Bakovićima kod Fojnice.
Vranica je i stanište brojnih endemskih biljnih vrsta, poput vraničkog zvonca, bosanske zvončike i vraničke vrkute. U Prokoškom jezeru živi i endemski triton, rijetka vodozemna vrsta koja dodatno naglašava biološku vrijednost ovog planinskog područja.
