U posljednjih nekoliko godina, izdavanje stanova na dan izraslo je u jedan od najprofitabilnijih i najdinamičnijih segmenata turističke ponude u Bosni i Hercegovini. Ono što je nekada bilo povremeno rješenje za putnike i goste, danas je postalo ozbiljan biznis koji vlasnicima nekretnina donosi mjesečne prihode veće od prosječne plaće.
Ekspanziji ovog trenda najviše su doprinijele globalne platforme poput Airbnba, Bookinga i sličnih servisa koje su omogućile da gotovo svaki stan u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli ili na bh. planinama postane dio svjetskog turističkog tržišta. Sve veći broj građana odlučuje se da svoje nekretnine pretvori u apartmane za kratkoročni najam, računajući na brzu i relativno sigurnu zaradu.
Cijene i kazne
Cijene najma variraju u zavisnosti od lokacije, opremljenosti, kvadrature i sezone. Tako se na tržištu mogu pronaći skromniji stanovi već od 40 KM po noći, dok luksuzniji apartmani u atraktivnim gradskim zonama, posebno tokom turističke sezone ili praznika, dostižu cijene i do 300 KM.
U praksi, to znači da jedan solidno pozicioniran stan može vlasniku donijeti mjesečne prihode od nekoliko hiljada maraka, često uz manji angažman nego kod klasičnog dugoročnog najma.
Iz Porezne uprave FBiH za „Dnevni avaz“ ističu da izdavanje stanova na dan spada u ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a samim tim povlači za sobom određene porezne obaveze prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije Bosne i Hercegovine.
Prema Zakonu o porezu na dohodak FBiH, svaki iznos koji se ostvari od iznajmljivanja stanova, kuća, soba ili kreveta putnicima i turistima smatra se dohotkom od imovine. Ovaj dohodak podliježe porezu, a stopa poreza iznosi 10 posto na naplaćeni iznos najamnine, umanjen za priznate rashode koji se odnose na iznos ostvarene najamnine.
Osnovica za obračun poreza čini iznos naplaćene najamnine umanjen za 50 posto rashoda, ako se radi o iznajmljivanju stanova, soba i postelja putnicima i turistima koji plaćaju boravišnu taksu. Također, porezni obveznici moraju dostaviti prijavu poreza na prihod putem obrasca PIP-1034 ili elektronskim putem koristeći kvalificiranu elektronsku potvrdu, ukoliko zadovoljavaju potrebne tehničke uvjete.
Ukoliko fizička lica ne prijave poreznu obavezu, slijedi novčana kazna koja može iznositi od 300 do 3.000 KM, prema Zakonu o Poreznoj upravi Federacije BiH.
S obzirom na rastući broj iznajmljivača koji koriste platforme za kratkoročni najam smještaja, Porezna uprava FBiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove imaju ključnu ulogu u kontroli i nadzoru ove aktivnosti. Također, kantonalne inspekcije su odgovorne za kontrolu tehničkih uvjeta smještajnih objekata i usklađenost sa zakonodavstvom koje se odnosi na ugostiteljsku djelatnost.
Prijave građana
– Nadzor nad zakonitošću izdavanja smještaja vrši se putem inspekcijskih nadzora, dok su najčešće prijave o neprijavljivanju poreza podnesene od konkurencije ili građana koji žele da osiguraju ravnotežu na tržištu. Porezna uprava može uputiti poziv za podnošenje poreznih prijava i kontrolirati pravilnost obračuna poreza na osnovu dostavljenih dokumenata – naveli su iz Porezne uprave FBiH.
Turizam u BiH bilježi kontinuirani rast, što direktno utječe na potražnju za smještajem. Platforme za kratkoročni najam omogućile su fizičkim licima da unovče svoju imovinu bez potrebe za posrednicima. Za mnoge, ovo je postao glavni izvor prihoda, a svi oni koji imaju slobodne nekretnine u turističkim gradovima i mjestima prepoznali su potencijal za ostvarivanje značajnog profita.
Šta je s neprijavljenim
Prema informacijama iz Porezne uprave, postoji sve veći broj iznajmljivača koji nisu prijavili porez i tako ostaju u sivoj zoni.
– Porezna uprava i inspekcijske službe pojačavaju kontrolu na ovom području, jer rastući broj neprijavljenih smještajnih kapaciteta prijeti legalnom tržištu i konkurenciji koja poštuje sve zakonske regulative. Federalna inspekcija i kantonalne vlasti planiraju i dodatne akcije, kako bi eliminisali sive zone i osigurali poštivanje zakona – kazali su iz ove institucije za „Avaz“.
