Jutrošnji prizori na benzinskim pumpama u Gornjem Vakufu-Uskoplju dočekali su vozače s neugodnim iznenađenjem. Dok se vijesti o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku šire svjetskim medijima, efekti globalne nestabilnosti već se osjete na lokalnom nivou. Cijene goriva, koje su do prije nekoliko dana bile relativno stabilne, zabilježile su osjetan skok, prateći dramatična kretanja na svjetskim berzama.
Eskalacija direktnog sukoba između Izraela i Irana, koja je kulminirala tokom proteklog vikenda, izazvala je pravi potres na energetskom tržištu. Prema posljednjim podacima s londonske berze, cijena sirove nafte tipa Brent skočila je jutros za više od 10%, dostižući nivo od preko 80 dolara po barelu. Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se tenzije ne smire, cijena vrlo brzo mogla premašiti psihološku granicu od 100 dolara.
Glavni razlog za ovako nagli rast cijena leži u strahu od zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko 20% svjetske nafte. Iran je, kao odgovor na napade, uputio upozorenja o mogućoj blokadi ovog prolaza, što bi praktično paralizovalo snabdijevanje globalnog tržišta. Investitori i trgovci naftom reagovali su panično, što se momentalno prelilo i na maloprodajne cijene u Bosni i Hercegovini.
Na domaćem tržištu, predstavnici grupacija za promet naftnim derivatima već su krajem prošle sedmice najavljivali da su poskupljenja neizbježna. Navode kako rafinerijske cijene diktiraju tempo, a s obzirom na to da su troškovi nabavke porasli, domaći distributeri su bili primorani korigovati svoje cjenovnike kako bi održali rentabilnost poslovanja. Gornji Vakuf-Uskoplje nije izuzetak u ovom talasu poskupljenja.
Situacija na terenu u Gornjem Vakufu-Uskoplju jutros pokazuje šarolikost cijena, ali je zajednički imenitelj svima — rast. Cijene Dizela D5 variraju od pumpe do pumpe, a trenutno stanje izgleda ovako:
Iako se razlika između najjeftinije i najskuplje pumpe u gradu kreće i do 14 feninga, opći trend je uzlazni. Vozači s kojima smo razgovarali ne kriju zabrinutost, navodeći da svako poskupljenje goriva direktno udara na kućni budžet, ali i na cijene osnovnih životnih namirnica čiji transport zavisi upravo o nafti. Strahuju da je ovo tek početak novog talasa inflacije koji bi mogao potrajati sedmicama.
Ekonomski stručnjaci objašnjavaju da Bosna i Hercegovina, kao uvozno zavisna zemlja, nema mnogo mehanizama da se zaštiti od ovih eksternih šokova. Dok god traje ratna neizvjesnost u Zaljevu, stabilizacija tržišta je malo vjerovatna. Najave iz zemalja OPEC+ o eventualnom povećanju proizvodnje nafte kako bi se ublažio manjak na tržištu za sada ostaju samo na nivou obećanja, što ne donosi trenutno olakšanje kupcima na pumpama.
Zaključno, jutrošnja poskupljenja u Gornjem Vakufu-Uskoplju samo su refleksija duboke krize koja potresa svijet. Lokalni distributeri su brzo reagovali na globalne vijesti, a građanima ostaje da se prilagode novim cijenama dok prate razvoj situacije hiljadama kilometara daleko, svjesni da svaka raketa ispaljena na Bliskom istoku direktno poskupljuje njihovu svakodnevicu.
