Kasni proljetni mraz, nepoželjan gost svakog poljoprivrednika, ponovo je pokazao svoju nepredvidivu i razornu ćud. Iako je kalendarski proljeće uveliko u toku, jutro 23. aprila osvanulo je uz temperature zraka od -1,5 stepeni Celzijusa i zabijeljene livade. Ovakav drastičan pad temperature, praćen izraženim mrazom, donio je novu strepnju vlasnicima voćnjaka koji se sada suočavaju s potencijalno velikim gubicima.
Proljetni mrazevi predstavljaju jednu od najvećih prijetnji za voćarstvo jer dolaze u trenutku kada su voćke najosjetljivije. Za razliku od zimskog mirovanja, kada biljke mogu izdržati ekstremne minuse, u aprilu su kolajući sokovi već aktivni, a fenofaze razvoja cvijeta i ploda su u punom jeku. Upravo ta osjetljivost biljnog tkiva čini i blage minuse, poput jutrošnjih, izuzetno opasnim za cjelokupnu sezonu.
Situacija u voćnjacima trenutno je podijeljena, ali podjednako zabrinjavajuća za različite vrste voća. Kod jabuka i drugih voćki koje su trenutno u punom jeku cvjetanja, mraz je pao direktno po beharu. Otvoreni cvjetovi su izuzetno ranjivi, a pri temperaturama od -1,5 do -2 stepena Celzijusa dolazi do oštećenja najvažnijih reproduktivnih organa biljke – tučka i plodnice.
Ukoliko je tučak smrznuo, on će u narednim danima pocrniti, što znači da oplodnja neće biti moguća, a samim tim ni formiranje ploda. Iako većina sorti jabuka cvjeta u etapama, što daje blagu nadu da će raniji ili kasniji cvjetovi izbjeći oštećenja, direktan udar mraza na centralne i najkvalitetnije cvjetove sigurno će uzeti svoj danak u ukupnoj rodnosti.
S druge strane, rane sorte krušaka i pojedine vrste drugog voća već su završile fazu cvjetanja i odbacile behar. Nažalost, zabluda je da je opasnost time prošla. Tek formirani, sitni plodovi (zametci) su zapravo još osjetljiviji na niske temperature od samog otvorenog cvijeta. Za ovakve plodiće, temperature od samo -1 stepen mogu biti kobne i dovesti do njihovog masovnog opadanja u sedmicama koje slijede.
Čak i u slučajevima gdje zametnuti plodovi kruške ili jabuke prežive ovaj temperaturni šok, posljedice mraza često ostaju trajno vidljive. Niske temperature u ovoj ranoj fazi uzrokuju formiranje takozvanih “mraznih prstenova” ili hrđastih prevlaka na pokožici ploda. Iako takvo voće zadržava svoju potpunu hranjivu vrijednost i okus, njegova vizuelna privlačnost i tržišna klasa drastično padaju, što proizvođačima donosi značajne ekonomske gubitke.
Stepen konačne štete zavisit će od nekoliko presudnih faktora, a prije svega od dužine trajanja minusa tokom noći i ranog jutra. Kratkotrajan pad na -1,5 stepeni može proći s manjim posljedicama, ali zadržavanje ove temperature više sati uzrokuje dubinska smrzavanja tkiva. Također, mikrolokacija samog voćnjaka igra veliku ulogu; nasadi smješteni u kotlinama i uvalama, gdje se hladni zrak zadržava poput jezera, pretrpjet će znatno veća oštećenja u odnosu na padine uz dobru cirkulaciju zraka.
U narednim danima, voćarima preostaje pažljiv obilazak nasada i detaljna procjena stanja presijecanjem cvjetova i malih plodova kako bi utvrdili prisutnost nekroze (crnila). Kao mjera prve pomoći i ublažavanja šoka kod biljaka, agronomi obično preporučuju tretiranje voćnjaka preparatima na bazi aminokiselina i algi koji djeluju kao biostimulatori. Ipak, sasvim je izvjesno da će jutrošnji aprilski mraz ostaviti ozbiljan trag na ovogodišnju rodnost i kvalitet voća.
Gornjivakuf.com
