Ljetne vrućine često nas tjeraju da spas potražimo u klimatizovanim prostorijama, no postavlja se pitanje koliko je takav način hlađenja zapravo zdrav. Iako naučna istraživanja potvrđuju da klimatizacija može spasiti živote tokom ekstremnih toplotnih valova, ona sa sobom nosi i određene rizike ako se uređaji ne koriste pravilno.
Prema istraživanjima, klimatizacija značajno pomaže u održavanju kognitivnih funkcija. Studija Škole javnog zdravlja Harvard Chan pokazala je da su osobe koje borave u klimatizovanim prostorima tokom vrućina brže i tačnije u obavljanju zadataka, dok oni u pregrijanim prostorijama bilježe pad koncentracije i radne memorije.
S druge strane, negativni efekti često proizlaze iz isušivanja zraka, što može dovesti do iritacije kože, očiju i disajnih puteva. Također, nagli prelasci iz hladnih u vruće prostore predstavljaju stres za kardiovaskularni sistem, što može biti posebno opasno za hronične bolesnike.
Poseban rizik predstavlja neodržavanje uređaja. Prljavi filteri postaju leglo bakterija i plijesni, a u većim sistemima postoji i rizik od širenja legionarske bolesti. Ipak, stručnjaci ističu da je mogućnost zaraze putem kućnih klima-uređaja znatno manja nego kod velikih centralnih sistema.
Kako biste maksimalno iskoristili prednosti klimatizacije, preporučuje se postavljanje temperature između 22 i 26 stepeni Celzijusa, čime se izbjegavaju prevelike temperaturne razlike. Također je važno redovno servisirati uređaje i čistiti filtere barem jednom godišnje.
Dodatni savjet za očuvanje zdravlja je izbjegavanje direktnog strujanja zraka prema tijelu te povremeno provjetravanje prostorija. Umjereno korištenje klime uz boravak na otvorenom pomoći će tijelu da zadrži prirodnu sposobnost prilagodbe na visoke temperature.
