Njemačka vladajuća koalicija, koju čine CDU, CSU i SPD, postigla je dogovor o paketu reformi tržišta rada koje donose značajne promjene za zaposlenike. Među najvažnijim novinama su stroža pravila vezana uz odsustvo s posla zbog bolesti, što je već izazvalo reakcije sindikata i poslodavaca.
Prema novom planu, zaposlenici će biti obavezni dostaviti ljekarsku potvrdu o nesposobnosti za rad već od prvog dana bolesti. Trenutno važeći zakon propisuje da je potvrda obavezna tek od četvrtog dana, iako poslodavci imaju mogućnost zahtijevati je i ranije, što se u praksi rijetko primjenjuje.
Reforme predviđaju i potpuno ukidanje mogućnosti izdavanja bolovanja telefonskim putem. Ova praksa, uvedena tokom pandemije koronavirusa, omogućavala je zaposlenicima da bez dolaska u ordinaciju dobiju do pet dana bolovanja, pod uslovom da su već poznati ljekaru i da nemaju teže simptome.
Kako prenosi portal GPMaljevac, vlasti planiraju i strože sankcije za ljekare koji izdaju netačne potvrde. Primjena odredbi članka 278. Kaznenog zakona bit će pooštrena, pa se izdavanje lažnih potvrda može kazniti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom u trajanju do dvije godine.
Kancelar Friedrich Merz obrazložio je ove poteze tvrdnjom da Njemačka bilježi previsok broj dana bolovanja u poređenju s drugim državama. Cilj reformi je smanjenje mogućnosti zloupotrebe sistema, uz napomenu da će pojedine firme kroz kolektivne ili individualne ugovore i dalje moći predvidjeti određene izuzetke.
Podaci zdravstvenih osiguravajućih fondova pokazuju da je prosječan broj dana bolovanja među osiguranicima AOK-a tokom 2025. godine iznosio 23,3 dana. Fondovi ističu da je uvođenje elektronskog sistema prijave dovelo do preciznijeg evidentiranja slučajeva, te da značajan dio statistike otpada na dugotrajna bolovanja.
