Šta radi Bosanac na stećku? Krležina fascinacija bosanskim duhom i prkosom

Navršilo se 133 godine od rođenja književnog velikana Miroslava Krleže, autora čija djela i danas snažno odjekuju u kulturnom prostoru Bosne i Hercegovine. Za razliku od mnogih koji su Bosnu posmatrali kroz prizmu predrasuda, Krleža je u svojim tekstovima i razgovorima iskazivao duboko poštovanje prema bosanskom duhu, tradiciji tolerancije i univerzalizma.

O njegovom odnosu prema našoj zemlji svjedočili su brojni intelektualci, poput akademika Muhameda Filipovića i književnika Predraga Matvejevića. Prema pisanju portala Radiosarajevo.ba, Krleža je smatrao da je bosanska tradicija jedina prava osnova za integraciju prostora, oštro se protiveći nacionalističkim pokušajima svojatanja identiteta Bosne.

Posebno mjesto u Krležinom opusu zauzimali su stećci, koje je vidio kao jedinstvene spomenike kulture. U čuvenom zapisu o bogumilskim mramorovima, Krleža je postavio pitanje: „Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku!“. Time je naglasio prkos i dostojanstvo bosanskog čovjeka, ističući da na stećcima nema prikaza pokornosti.

Krleža je kroz razgovore s publicistom Enesom Čengićem često isticao i važnost bosanskog jezika. Divio se jeziku bosanskohercegovačkih pisaca, poput Skendera Kulenovića, Meše Selimovića i Derviša Sušića, nazivajući ga „literaturom srca“. Upozoravao je na dugogodišnje zanemarivanje i negiranje bosanskog jezičkog izraza, što je tema koja ostaje aktuelna i u današnjem vremenu.

Osvrćući se na historiju, Krleža je kritikovao prešućivanje bogatstva bosanske kulture, uključujući medrese i biblioteke koje su postojale u vrijeme kada su mnogi dijelovi Evrope još bili u srednjovjekovnom mraku. Njegove misli o Bosni kao zasebnom kulturološkom prostoru i danas služe kao podsjetnik na važnost očuvanja vlastite historije i identiteta.

Iako je prošlo više od stoljeća od njegovog rođenja, Krležin opus ostaje nezaobilazan za razumijevanje bosanskohercegovačkog bića. Njegova djela, kako ističe književnik Ibrahim Kajan, nisu arhivirana, već nastavljaju prosvjetljavati izvore naše kulture i pružati odgovore na savremene izazove.

Zadnje dodano
Povezane vijesti