Sistemi pomoći vozaču, posebno sistem automatskog kočenja u nuždi (AEB), postali su standardna oprema u novim automobilima od 2022. godine. Iako su dizajnirani da povećaju sigurnost, sve je češća pojava takozvanog fantomskog kočenja, gdje vozilo naglo usporava ili se zaustavlja bez stvarne opasnosti na putu.
Ovaj problem nastaje kada senzori i kamere pogrešno protumače sjene, promjene osvjetljenja, grane na cesti ili druge bezazlene objekte kao neposrednu prijetnju. Ovakve situacije stvaraju značajan stres vozačima, a posebno su opasne za učesnike u saobraćaju koji se kreću iza takvog vozila.
U slučaju sudara odzada, policija tradicionalno smatra krivim vozača koji je udario u vozilo ispred, pozivajući se na nedovoljan razmak. Međutim, pojava fantomskog kočenja otvara pitanje da li dio odgovornosti snosi i vozač čiji je automobil samoinicijativno zakočio zbog greške u sistemu.
Kako piše portal Klix.ba, dokazivanje uzroka ovakvih nezgoda predstavlja veliki izazov. Podaci o radu sistema pohranjeni su u memoriji vozila i u pravilu su dostupni samo proizvođačima, što često primorava oštećene strane na dugotrajne sudske postupke kako bi dokazali da kočenje nije inicirao vozač.
Evropska unija nastavlja pooštravati zahtjeve za ove sisteme, pa se od jula 2026. godine očekuje uvođenje još osjetljivijih tehnologija. To znači da će se vozači, osiguravajuće kuće i sudovi u narednom periodu sve češće susretati sa ovim problemom.
Iako tehnologija napreduje, zakonska odgovornost za upravljanje vozilom i dalje ostaje na vozaču. Zbog toga je važno biti svjestan ograničenja ovih sistema i održavati dovoljan razmak, čak i kada se čini da je cesta ispred potpuno sigurna.
