Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH jutros je otvorio Javni poziv za dodjelu sredstava za provođenje mjera energijske efikasnosti u stambenim objektima za 2026. godinu, vrijedan 1,5 miliona KM. Aplikacija za prijave trebala je biti dostupna od 8 sati. Međutim, već tokom prvog dana raspoloživa sredstva su rezervisana, pa se nameće pitanje koje zahtijeva vrlo precizan odgovor: kako je prosječan građanin u tako kratkom roku uopće mogao ravnopravno učestvovati? Fond je ranije saopćio da će aplikacija biti otvorena 16. septembra u 8 sati i da će trajati do utroška sredstava.
Problem nije samo u tome što je interes očigledno bio ogroman. Problem je u konstrukciji samog poziva. Fond je propisao da Komisija prijave razmatra kontinuirano, prema redoslijedu zaprimanja, do utroška raspoloživih sredstava. Drugim riječima, vrijeme podnošenja prijave direktno je važno. Još ozbiljnije, nakon podnošenja prijave nije dozvoljena dopuna ili korekcija: pogrešan podatak ili nepotpuna dokumentacija znače odbijanje.
Istovremeno, dokumentacija koju građanin mora pripremiti nije ni kratka ni jednostavna. Traži se, između ostalog, ovjerena izjava podnosioca, a kod suvlasništva i ovjerene izjave svih suvlasnika, CIPS potvrda ne starija od 30 dana, potvrda banke o aktivnom računu te zemljišnoknjižni izvadak ili posjedovni list ne stariji od 30 dana. U određenim slučajevima potrebne su i građevinska ili upotrebna dozvola.
Tu spisak ne završava. Potrebno je dostaviti račune za električnu energiju za posljednja tri mjeseca, uz minimalnu propisanu potrošnju, fotografije svih strana objekta, a zavisno od mjere i detaljnu fotodokumentaciju stolarije, krova, tavana, postojećeg sistema grijanja ili mjesta buduće ugradnje toplotne pumpe. Fotografije moraju odgovarati zahtjevima poziva, a u pojedinim slučajevima moraju biti označene i pozicije koje se mijenjaju.
Posebno je zanimljiv zahtjev za predračun. Ne radi se o običnoj okvirnoj ponudi izvođača. Fond traži detaljan predmjer opreme i radova, količine, jedinične i ukupne cijene te specifikaciju materijala i opreme koja dokazuje ispunjavanje tehničkih uslova poziva. Predračun mora izdati, potpisati i ovjeriti firma ili obrt koji može izdati fiskalni račun, a ako građanin prijavljuje više mjera, mora pribaviti poseban predračun za svaku od njih. Nedovoljno precizan predračun znači odbijanje prijave.
I sada dolazimo do ključnog problema. Fond je još 11. septembra javnost obavijestio da će poziv biti otvoren 16. septembra, ali je u istoj obavijesti naveo da će integralni tekst javnog poziva i potrebna dokumentacija biti objavljeni 16. septembra. Dakle, građani su nekoliko dana unaprijed mogli znati da poziv dolazi, ali prema toj službenoj najavi nisu mogli iz nje saznati konačan spisak dokumentacije, tehničke zahtjeve, sadržaj obrazaca i sve detalje potrebne za izradu odgovarajućeg predračuna.
Štaviše, u integralnom tekstu poziva navodi se i Odluka o dopuni javnog poziva donesena 15. septembra, samo dan prije otvaranja aplikacije. Konačni dokument, dakle, poziva se na odluku donesenu praktično uoči početka prijavljivanja.
Zbog toga je sasvim legitimno pitati: ko je mogao jutros u 8 sati već imati spreman novi CIPS, zemljišnoknjižni izvadak, bankarsku potvrdu, ovjerene izjave, kompletnu fotodokumentaciju objekta i, prije svega, detaljan predračun izrađen tačno prema tehničkim uslovima koji su objavljeni zajedno s pozivom? Naravno, moguće je da su pojedini građani dokumentaciju pripremali na osnovu ranijih poziva ili pretpostavili šta će biti traženo. To, međutim, ne rješava pitanje jednakih uslova za sve.
Sama činjenica da su sredstva brzo rezervisana nije dokaz da je bilo ko nezakonito ili povlašteno dobio informacije. Ali kombinacija sistema „ko prvi, njegovo“, opsežne dokumentacije, objavljivanja konačnih uslova na dan otvaranja i izuzetno brzog rezervisanja kompletnog budžeta stvara ozbiljnu sumnju u to koliko je ovaj postupak zaista omogućio ravnopravan pristup svim građanima Federacije BiH.
Zato Fond za zaštitu okoliša FBiH duguje javnosti konkretne podatke. Koliko je prijava zaprimljeno u prvom satu, koliko do podneva i u koliko sati je rezervisan posljednji dio od 1,5 miliona KM? Koliko je novca rezervisano već u prvih nekoliko minuta? Kada su tačno integralni tekst poziva, njegovi prilozi i obrasci prvi put postali javno dostupni? Jesu li prije 16. septembra bili dostupni bilo kome izvan Fonda i učesnika u pripremi poziva?
Jednako je važno objaviti anonimizirane vremenske oznake zaprimljenih prijava i objasniti način na koji platforma rezerviše sredstva. Rezervisana sredstva, treba naglasiti, još nisu nužno i konačno dodijeljena: prijave tek moraju proći provjeru, a poziv predviđa da se sredstva mogu vratiti u raspoloživi budžet ako korisnik odustane ili ne zaključi ugovor.
Javni poziv nije javan samo zato što je dokument postavljen na internet. Suština javnog poziva jeste da potencijalni korisnici imaju stvarnu, a ne samo formalnu mogućnost da pod jednakim uslovima pripreme i podnesu prijavu. Ako se 1,5 miliona KM može rezervisati praktično prije nego što veliki broj građana stigne pribaviti dokumente koje je sam Fond propisao, onda je sasvim opravdano pitati je li ovakav model dodjele novca dobro osmišljen.
A ukoliko se pokaže da su pojedini aplikanti konačne uslove, obrasce ili tehničke zahtjeve imali prije nego što su oni postali javno dostupni svima, onda bi problem bio mnogo ozbiljniji od loše koncipiranog javnog poziva. Tada bi pitanje jednakog tretmana svih građana moralo dobiti institucionalni odgovor.
Fond bi zato trebao javno objaviti kompletnu hronologiju današnjeg poziva. Ne zbog onih koji su uspjeli aplicirati, nego zbog hiljada građana koji imaju pravo znati jesu li u utrku za javni novac uopće krenuli sa iste startne linije.
