Dok gotovo svi rudnici u FBiH kubure sa lošim poslovanjem, velikim gubitcima, protestima radnika, jedan rudnik postavlja standarde u načinu poslovanja. Naime, Rudnik Gračanica Gornji Vakuf-Uskoplje na čelu sa direktorom Salihom Muftićem iz godine u godinu ostvaruje bolje poslovne rezultate, a radnici iskop i obradu rude rade sa najsavremenijim mašinama. U nastavku vam donosimo integralni tekst iz Slobodne Bosne koji govori upravu o problemima rudnika u FBiH, ali i uspješnosti gornjevakufskog rudnika mrkog uglja.
Federalni premijer Fadil Novalić prihvatio je u nedjelju ultimativne zahtjeve predstavnika sindikata rudara da se u fond za konsolidaciju rudnika uplati najmanje 70 miliona KM i najavio povećanje cijene električne energije, kako bi se osigurala novčana sredstva kojih u budžetu nema; nakon negativnih reakcija i upozorenja da se problem milionskih dubioza u rudnicima ne može rješavati na teret svih građana, Vlada FBiH je dan kasnije odustala od poskupljenja struje i od resornog Ministarstva energije, rudarstva i industrije zatražila detaljnu analizu koja će pokazati zašto rudnici, nakon što je na njihov račun uplaćeno gotovo 400 miliona maraka, i dalje proizvode samo gubitke.
UDARNICI IZ RUDNIKA
SRCE, RUKE, KANCELARIJA
Sudeći prema posljednjim informacijama iz Vlade Federacije BiH, cijena električne energije neće biti uskoro povećana, niti će se problem milionskih dubioza u rudnicima rješavati na teret svih građana. Iako je federalni premijer Fadil Novalić nakon dramatičnog sastanka s predstavnicima sindikata rudara i njihovih prijetnji masovnim protestima, u nedjelju (19 jula) prihvatio zahtjeve da se za rudnike mrkog uglja odobre dodatna izdvajanja s računa za struju, odluku je promjenio nakon 24 sata, za pretpostaviti je, pod pritiskom lavine negativnih reakcija. Eventualno poskupljenje električne energije za oko deset posto sa ciljem finansiranja fonda za konsolidaciju rudnika, koje su poslije susreta sa rudarima nagovijestili i premijer Novalić i generalni direktor Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica naišlo je na žestoke kritike javnosti, kao najgore moguće rješenje. Osim što bi cijenu dugogodišnjeg katastrofalnog upravljanja rudnicima ponovno platili svi građani u Federaciji BiH, krajnje je upitno i da li bi obećana finansijska injekcija od najmanje 70 miliona KM na gosišnjoj razini imala efekta, sve dok federalna Vlada, konačno, ne započne s uvođenjem reda u rudarskom sektoru, koji je davno prepustila svakojakim stranačkim mešetarima.
MILIONSKE DOTACIJE IZ FEDERALNOG BUDŽETA
Prema zvaničnim podacima iz federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u proteklih je šest godina rudnicima uglja u Federaciji BiH uplaćeno oko 175 miliona KM. Isplate su vršene iz federalnog budžeta, sukladno Zakonu o finansijskoj konsolidaciji rudnika, koji se počeo primjenjivati 1. Januara 2009.godine. Dodajno tome da će do kraja ove godine rudnicima biti transferirano još 20 miliona maraka, kako bi se izmirila sva dugovanja za doprinose i poreze na plaće, koja su evidentriana do kraja 2008. Godine. Prije nego što je, naime, započela provedba Zakona o finasijskoj konsolidaciji rudnika, dugovi za neuplaćene doprinose za zdravstveno i mirovinsko i invalidsko osiguranje, te preostali porezi na plaće premašivali su 280 miliona KM. Ubjedljivo najviše novca, preko 103 miliona maraka dugovali su Rudnici Kreka Tuzla, potom je slijedio Rudnik mrkog uglja Zenica, čiji je dug bio veći od 46 miliona KM, te Rudnici mrkog uglja Banovići 40,1 milion KM, Rudnik mrkog uglja Breza 31,4 milion KM, Rudnik mrkog uglja Đurđevik 12,7 miliona KM. Na popisu gubitaša našli su se i rudnici u Travniku-Bili, Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju i Posušju, S tim da su njihova dugovanja bila manja od deset miliona KM.
No, blizu 200 miliona maraka , koliko je iz federalnog budžeta potrošeno na saniranje zaostalih dugova, te dodatnih 200 miliona KM koje je za modernizaciju rudnika uplatila Elektroprivreda BiH, nisu bitno popravili finansijsku sliku posrnulih preduzeća. Federalna je Vlada, stoga od resornog Ministarstva energije, rudarstva i industrije nedavno zatražila detaljnu analizu kako bi se utvrdilo zašto rudnici , nakon izdašne pomoći od skoro 400 miliona maraka i dalje proizvode samo gubitke, premda je odgovor svima znan.
„Glavni problem je ljudki faktor, odnosno nesposobne uprave rudnika. Niko nikome ne polaže računa! Činjenica je da u rudnicima imamo problem s viškom zaposlenih i da bi, u prosjeku, barem 25 posto radnika trebalo otpustiti, naravno najviše u administraciji. I Vlada FbiH i Vijeće ministara su proteklih godina donijeli niz mjera u korist rudnika, oslobođeni su plaćanja poreza na naftu, imaju osiguran plasman proizvoda, dobili su milionska sredstva, sli i dalje gomilaju dugove“, objašnjava u razgovoru za Slobodnu Bosnu visoki dužnosnik u federalnoj Vladi, uz napomenu kako je ozbiljan problem, o kojem se rijetko govori, i iznimno niska produktivnost rada. Portal Indikator.ba objavio je prije mjesec dana da su rudnici iz sastava Koncerna Elektroprivreda BiH u posljednjih pet godina napravili gubitke u iznosu od 330 miliona maraka. Istodobno su u prvom kvartalu ove godine uspjeli ostvariti 70 posto od planirane proizvodnje. „Jedini rudnik koji funkcionira prema evropskim standardima je Rudnik uglja Gračanica u Gornjem Vakufu-Uskoplju. Nemaju višak administracije, ali zato imaju visoku produktivnost rada i dobre poslovne rezultate“, napominje sagovornik iz federalne Vlade.
RUDNICI ZA SOCIJALNO ZBRINJAVANJE
Generalni direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica potvrđuje da je u rudnike u sastavu Koncerna do sada uloženo 180 miliona maraka, uz napomenu da su tenderske procedure za implementiranje još dvadesetak miliona KM pri kraju. Oko 54 miliona maraka investirano je u rudnik Kreka, 32 miliona KM raspoređeno je u rudnik u Brezi, a u Zenici 21 milion maraka. „Sva sredstva za dokapitalizaciju su, zapravo usmjerena u nabavku savremene opreme za rudnike“, tvrdi direktor Grabovica. Na naše pitanje zašto su izostali i konkretni učinci, Grabovica podsjeća da su problemi u rudnicima generirani godinama, da se sve do 2009. Nisu ulagala finansijska sredstva, a da su ta preduzeća, u međuvremenu, postala socijalne ustanove za zbrinjavanje raznih kategorija. „U rudnicima koji djeluju u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH imaoko devet hiljada uposlenih, među kojima je 2.500 invalida druge kategorije i ratnih vojnih invalida. Osim njih najmanje 2.500 ljudi rade u administraciji, tako da su jedna trećina, uposlenih radnici u proizvodnji, dok je jamskih rudara veoma malo. Problem je u menadžmentu rudnika, koji apsolutno ne rade svoj posao“, upozorava direktor Elektroprivrede BiH. On ističe da je 200 miliona maraka, koje je preduzeće na čijem je čelu uložilo u rudnike, ipak, zaustavilo puno veću katastrofu, jer je zbog lošeg poslovanja rudnika u opasnost doveden cijeli elektroenergetski isistem. „Tačno jei da još čekamo rezultate. Neke mašine su tek puštene u pogon, u međuvremenu su se desile i poplave, rudarske nesreće…“, kaže Elvedin Grabovica.
Direktor Grabovica je bio na sastanku koji je federalni premijer Novalić održao s predstavnicima rudarskih sindikata, ali je dan kasnije, nakon što je federalna Vlada objavila da neće povećati cijene struje, nego će kresati primanja uposlenika elektroprivreda, oštro reagirao.
„nisam se ja protivio reviziji poslovanja elektroprivreda ili inicijativi za smanjenje plata. Reagova sam jer je rpemeijer Novalić da će se fond za konsolidaciju rudnika finansirati iz sredstava koja će se uštedjeti u Elektroprivredi, iz čega proizilazi da su rudnici u lošem stanju zbog neracionalnog poslovanja Elektroprivrede BiH. Mi smo maksimalno racionalno radili , posljednje četiri godine smo pozitivno poslovali, oborili rekord u proizvodnji električne energije i iz vlastitih sredstava uštedjeli 200 miliona KM“, objašnjava Elevedin Grabovica. Rudari su smatra ovaj sagovornik, svjesni da se završava druga faza dokapitalizacije rudnika , da moraju tražiti dodaten izvore finansiranja, zbog čega je i započeo pritisak na federalnu Vladu, sa ciljem formiranja novog fonda.
MEDIJSKI SPIN PREMIJERA NOVALIĆA
Na sastanku koji je održan u nedjelju je dogovoreno da će se sa svakog računa za struju izdvajati 0,1 feneig po kilovatu utrošne električne energije , te da će se od prikupljenih sredstava najmanje 50 miliona KM usmjeriti za razvoj i modernizaciju rudnika, deset posto za subvencioniranje socijalno ugroženih kategorija, dok će 15 posto iznosa biti uplaćeno fondu MIO, za nova dugovanja. „Ponavljam da nije moguće taj fond napuniti novcem od racionalizacije Elektroprivrede BiH, odnosno smanjenjem plata. Pod uslovom da se plate smanje za deset posto, što će također biti teško izvedivo jer je visina primanja definiarana Kolektivnim ugovorom koji je potpisan 2009. , bit će ušteđeno oko 18 miliona KM. Gdje će se pronaći ostatak para?“ upozorava direktor Grabovica, uz opasku da se morao pobuniti protiv medijskog spina i „bacanja prašine u oči“. „U rudnike se mora ulagati, oni se moraju modernizirati, samo je potrebno naći izvor sredstava. Mora se sistemski pristupiti rješavanju tog problema, prije svega se treba izvršiti racionalizacija poslovanja rudnika i elektroprivreda, a ako je potrebno, razmotriti i povećanje cijene električne energije“, zaključuje Elvedin Grabovica.
Iznad prosjeka
PROSJEĆNA PLAĆA U RUDNICIMA 1.100 KM, A U ELEKTROPRIVREDI BIH 1.600 KM
Na naše pitanje što je najveći problem poslovanja rudnika u Federaciji BiH, direktor Elektroprivrede BiH je odgovori da razloge treba tražiti u nedostatku korporativnog upravljanja, sistemskim greškamau rudnicima, višku administracije, zastarjeloj opremi…
„Mi imamo problem i što se lokalna politika otvoreno miješa u upravljanje rudnicima, tamo se zbrinjavaju socijalne kategorije“, kaže Elvedin Grabovica. Većina od oko 2.500 rudara koji su invalidi angažirani su na poslovima pomoćnih radnik, ili uopće ne rade, ali primaju plaće. Svi pokušaji da se ti radnici pošalju u penziju, za što su izdvojena i finansijska sredstva, ostali su bez uspjeha, jer invalidi nisu htjeli da se penzionišu. Sve skupa, u Koncernu Elektroprivrede BiH radi najviše 4.000 rudara, čija porosjećna plaća bez toplog obroka iznosi oko 1.100 KM i duplo je veća od primejrice mjesečnih primanja građevinskih radnika, čiji je posao jednako težak i opasan. Prosjećna plaća uposlenika u Elektroprivredi BiH je 1.600 KM.
