U posljednje vrijeme obzirom da se granice država zatvaraju, lokalni turizam polahko dobija na značaju. Naša Općina kao srednje velika po površini krije brojno prirodno, kulturno i historijsko blago. Nažalost, navedeno nije u dovoljnoj mjeri popularizovano i iskorišteno kako zbog nepostojanja infrastrukture, zakonskog okvira, turističke zajednice ili agencije tako i zbog slabe promocije.
Doduše objavljeni su brojni foto i videoprilozi od strane entuzijasta upravo na portalu gornjivakuf.com, ali rijetko ili gotovo nikako od zvaničnih instituticija, udruženja i agencija. Objavljeni su i naučno-istraživački radovi koji su se bavili Ždrimačkim jezerima i Ždrimačkim vodopadom (link: https://www.academia.edu/35524586/%C5%BDdrima%C4%8Dka_jezera_i_%C5%BDdrima%C4%8Dki_slap_-_Biseri_u_okolnom_pjeza%C5%BEu) i općenito Jezerima na području naše općine (link: https://www.academia.edu/39997313/Jezera_na_podru%C4%8Dju_op%C4%87ine_Gornji_Vakuf-Uskoplje). Pored ovih uskoro će biti objavljena i dva rada koja su istražila slapove na području naše Općine, te ugroženost Raduškog i Voljevačkog jezera.
Nepostojne infrastrukture (pristupnih puteva, objekata, informativnih tabli i sl.), neadekvatno održavanje (smeće, zapuštenost, obrastanje i sl.), neprepoznavanje vrijednosti prirodnog, kulturnog i historijskog naslijeđa od nadležnih institucija za posljedicu ima relativnu slabu posjećenost i neiskorištenost.
Između ostalog na području Gornjeg Vakufa imamo:
– 9 markantinih jezera od kojih su 3 geomorfološki spomenici prirode;
– 5 markantnih slapova od kojih je 1 geomorfološki spomenik prirode;;
– brojne pećine, potoci, izvori, vidikovci i izletišta;
– planine Vranica i Raduša;
– 34 nekropole sa ukupno 591 stećakom;
– ostaci rudnih nalazišta (Crvene zemlje, Zlatno guvno i sl.);
– Sahat kula kao Nacionalni spomenik BiH;
– Gafića kula, spomenik kulture od 1970.
– mezaristani iz Osmanskog perioda;
– Partizansko groblje;
Za web portal GornjiVakuf.com priredio Muamer Čehić, magistar šumarstva.
