Ulaskom Bosne i Hercegovine 1878. godine u sastav Austro-Ugarske, počeo je razvoj privrede na novim osnovama. Uz strani kapital i poslove na velikom tržištu razvija se i domaće stanovništvo koje svoj kapital uglavnom ulaže u trgovinu i špekulacije.
Uključivanjem Bosne i Hercegovine u privredni sistem Austro-Ugarske došlo je do pada u razvoju domaćeg zanatstva zbog konkurencije jeftinije industrijske robe iz Monarhije. Tako su mnogi stari zanati propali jer nisu mogli da se nose sa konkurencijom koja je došla uključivanjem BiH u Austro-Ugarsku. Time je došlo do razvoja trgovine jer su se mnogi trgovci počeli da povezuju sa trgovačkim firmama iz cijele Austro-Ugarske. Također u našoj zemlji počeli su da se otvaraju rudnici uglja, željeza i drugih ruda.
Usprkos značajnim rezultatima BiH nije doživjela punu industrijalizaciju, ostajući i dalje pretežno agrarna zemlja. Stanovništvo BiH se u velikoj mjeri bavi poljoprivredom iako još mnogo poljoprivrednih proizvoda uvozima. Veliki problem je što se danas veoma malo ulaže u poljoprivredu i što stanovništvo ne vidi izlaz u poljoprivredi iz velike krize u kojoj se nalazimo već 15 godina.
Pravi primjer da se može oživjeti poljoprivreda i da se može živjeti od nje je naselje Boljkovac. Ove godine u naselju Boljkovac ukupno se nalazi zasađeno 35 duluma zemlje sa sadnicama maline te 3 duluma jagode.
Ukupno se na ovome području nalazi zasađeno oko 47 600 sadnica maline. Prošle godine ovaj broj zasađenih sadnica je bio pa skoro u pola manji. U 2010. godini je ukupno otkupljeno oko 40 tona plodova maline čija je vrijednost približna 80. 000,00 KM. Kada uzmemo u obzir ovaj broj zasađenih duluma maline dobijemo statistički podatak da svako drugo domaćinstvo u Boljkovcu ima zasađen po jedan dulum maline. Maline su se pokazale kao dabar način zarade u ovom naselju pa tako možemo očekivati da će se sljedeće godine ovaj broj sadnica uvećati. Jedan od glavnih razloga za navedeno je i plodno zemljište naselja Boljkovac.
