Dobrošin, smješten samo nešto više od 6 km udaljen od središta općine Gornji Vakuf-Uskoplje, predstavlja maleno naseljeno mjesto u srcu Bosne i Hercegovine. Ovo živopisno selo odiše bogatom prošlošću i značajnim kulturnim naslijeđem.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Dobrošin je bio domaćin 342 stanovnika. Većinsko stanovništvo činili su Hrvati, njih 339, dok su se među stanovnicima bilježila i dva Srbina te jedan pripadnik ostale nacionalnosti.
Zanimljivo je napomenuti da se u ovom malenom selu mogu pronaći tragovi rimskih ispirališta zlata, svjedočeći o davnom vremenu i bogatstvu koje je ova regija nekada posjedovala. Srednjovjekovna prošlost Dobrošina zabilježena je kroz očuvani lokalitet Borovac (Kužno Greblje), gdje se čuva 26 sandučastih stećaka, simbola tog vremena.
U srednjem vijeku, Dobrošin je bio gusto naseljen, a sačuvani spomenici poput sandučastih stećaka svjedoče o živopisnoj prošlosti ovog kraja. Historijski izvori također bilježe postojanje crkve sv. Ivana Krstitelja u selu, spomenute i od strane biskupa Mate Delivića 1737. godine.
Danas, Dobrošin živi u suživotu s modernim vremenima. U samom centru sela ponosno stoji crkva Sv. Ivana Krstitelja, izgrađena 1986. godine prema projektu Z. Karačića. Ova crkva nije samo vjersko središte već i simbol zajedništva i kontinuiteta kroz generacije.
Ovo selo nosi se sa izazovima smanjenog nataliteta i velike emigracije stanovništva. Posljednjih godina zbog malog broja učenika zatvorena je i područna osnovna škola u kojoj su učenici od prvog do četvrtog razreda stjecali temeljna znanja i oblikovala svoju budućnost.
Dobrošin, s svojom bogatom prošlošću i živopisnom sadašnjošću, predstavlja pravo blago Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Očuvane kulturne baštine i savremeni životni stil čine ovo selo posebnim mjestom gdje se tradicija susreće s savremenošću, stvarajući jedinstvenu atmosferu koju posjetitelji i stanovnici cijene.
